UČIMO KROZ IGRU – IGRE ZA RAZVOJ GOVORA

Ovde ćete pronaći mnoge zabavne igre koje pomažu u razvoju govora i jezika. Kroz njih se stimulliše i govor i razumevanje govora. Ovim aktivnostima pomažete detetu da bogati rečnik, da usvaja nove pojmove i da ih razume. Takođe uči boje i oblike, veličine i odnose, kao i upotrebu različitih predmeta. Vežba usmeravanje pažnje i usvaja važne … Continue reading UČIMO KROZ IGRU – IGRE ZA RAZVOJ GOVORA

Kada je vreme za posetu defektologu?

Pitanje koje je najčešće i koje je uvek aktuelno, a posebno u poslednjih par godina. Ono što je važno zapamtiti je da NIKAD NIJE RANO ZA POSETU DEFEKTOLOGU. Iako često mogu da čujem iskustva roditelja da su im pedijatri, komšije, rođaci,... kada su im izrazili neki sumnju vezanu za detetov razvoj, rekli da je dete … Continue reading Kada je vreme za posetu defektologu?

Kako izgleda procena kod defektologa?

Ukoliko ste upućeni na procenu kod defektologa sigurno se pitate kako ona izgleda i koja joj je svrha. Defektološka dijagnostika je definisana kao skup postupaka i procedura koji su usmereni na procenu svih strukura preko kojih dete organizuje svoje kontakte sa svetom koji ga okružuje. Cilj procene jeste da se, posmatranjem psihomotorne organizovanosti, utvrdi na … Continue reading Kako izgleda procena kod defektologa?

Interakcija roditelj – dete

Da bismo se povezali sa detetom i uspešno ostvarili komunikaciju potrebno je da razumemo šta dete misli i oseća, a naša sposobnost da se uskladimo i regaujemo u skladu sa detetovim potrebama jesu temelj za izgradnju dobrog odnosa. Spoznajna interakcija, odnosno dijalog roditelja i deteta jeste jedan od koraka ka dobrom odnosu. Spoznajna interakcija je … Continue reading Interakcija roditelj – dete

Šta kada dobijete preporuku za defektološki tretman?

Kroz tretman trapije igrom susrećem veliki broj roditelja čija djeca su ranije bila na nekoj od vrsta procjene. Bilo da je to u pitanju razvojna procjena, procjena logopeda ili psihologa. Često je slučaj da u nalazu piše preporuka da dijete bude uključeno u defektološki ili defektološko-logopedski tretman. Dok razgovaram sa roditeljima na inicijalnom razgovoru u … Continue reading Šta kada dobijete preporuku za defektološki tretman?

Strategije za razvoj zajedničke pažnje

Zajednička pažnja u kontekstu ranog razvoja predstavlja koordinisanu pažnju roditelja i deteta koja je usmerena jedna prema drugima i/ili prema trećem predmetu ili događaju. Smatra se da ona igra veliku ulogu u ranom razvoju i da je jako važna za razvoj govora. Ta pažnja se postiže prirodno, instiktivno i to je onaj trenutak kada vidimo … Continue reading Strategije za razvoj zajedničke pažnje

Procena konstuktivnih sposobnosti

Pijaže naglašava da je ključnu ulogu u saznajnom razvoju ima fizička i mentalna aktivnost deteta, dete ne bi trebalo da bude i ono nije pasivan primalac uticaja okruženja, već kako razvoj teče postoji težnja da se uspostavi unutrašnja ravnoteža (ekvilibracija). Načini uspostavljanja ravnoteže su različiti na različitm uzrastima, na mlađem uzrastu se mogu opisati kao … Continue reading Procena konstuktivnih sposobnosti

Šta radi defektolog?

Kada govorimo o definiciji defektologije, srećemo sledeću: "Defektologija je nauka koje se bavim određenim smetnjama u razvoju ili psihičkim, odnosno telesnim nedostacima kod dece i odraslih." Ovako opisano o defektologiji možemo da zaključimo svašta, ali ujedno i ništa jer koliko god ova definicija bila opširna, ujedno je nejasna, otuda i moja potreba da jedan tekst … Continue reading Šta radi defektolog?

Priprema za držanje olovke kroz igru

Stalno se spominje koliko je bitna razvijena grafomotorika, da je važno pravilno držanje olovke kako bi dete savladalo veštinu pisanja, ali kako dete pripremiti za držanje olovke, šta je to što možemo da uradimo kroz igru, a priprema ruku za pisanje, crtanje, bojenje. Za uspešno ovladavanje procesom pisanja koje dete čeka u školi, potrebno je … Continue reading Priprema za držanje olovke kroz igru

Čitajmo zajedno – Šta prvo radiš

O vremenu ne možemo govoriti kao da je to nešto što se opaža, već je to doživljaj koji se saznaje (Nikolić, Ilić-Stošović i Ilić, 2011, prema Eraković 1987). Iz napisane rečenice možemo da zaključimo da detetu kako bi razumelo pojam vremena potreban određen nivo razvijenog mišljenja, a da je za sam razvoj orijetacije u vremenu … Continue reading Čitajmo zajedno – Šta prvo radiš