Više o govorno-jezikčim poremećajima i uopšteno o dijagnozi F80 možete da pročitate na linku.

Dijagnoza razvojne disfazije, pored dijagnoze disharmonični razvoj (F83), je jedna od najčešćih dijagnoza kod dece koja imaju problema sa razvojem govora. U daljem tekstu potrudiću se da vam pojasnim šta ovaj govorno-jezički poremećaj predstavlja i koje su njegove karakteristike.

Šta je razvojna disfazija?

Definicija glasi – Razvojna disfazija je razvojni jezički poremećaj, odnosno poremećaj sposobnosti da se razume, struktuira i izrazi jezička misao. Pojednostavljeno razvojna disfazija je poremećaj koji nije izazvan nekom mehaničkom povredom centra za razvoj govora i podrazumeva odsustvo govora i/ili razumevanja govora.

Baš iz tog razloga ovaj poremećaj se deli na razvojnu disfaziju ekspresivnog tipa (F80.1) i razvojnu disfaziju receptivnog tipa (F80.2), dete može da ima samo jednu ili obe vrste ovog poremećaja razvoja govora.

Poremećaj ekspresivnog govora karakteriše odsustvo verbalnog govora ili verbalni govor koji je znatno nižeg stepena od očekivanog za uzrast deteta, dok je razumevanje govora u granicama normale ili je ispod proseka. Poremećaju artikulacije mogu da budu prisutni, ali se ne dešavaju uvek.

Koji su neki od znaka?

  • Odsustvo pojedinih reči do uzrasta od 2 godine (mama, tata, baba, voda, daj,…),
  • Nemogućnost formiranja prostih rečenica od dve reči do 3 godine,
  • Ograničen razvoj rečnika (dete koristi mali broj reči, koje često nisu jasne),
  • Nezrele rečenične struktrure.

Upotreba neverbalne komunikacije (gest, mimika) je uglavnom prisutna, kao i sposbnost ostavrivanja socijalne interakcije koristeći neverbalni govor kroz gest.

Poremećaj receptivnog govora karakteriše odustvo razumevanja govora ili razumevanje govora koje je ispod nivoa koji je očekivan za uzrast.

Koji su neki od znaka?

  • Neodazivanje na ime do prvog rođendana,
  • Nemogućnost deteta da identifikuje predmete oko sebe koje stalno viđa (npr. gde je maca, gde je lopta i sl.) do uzrasta 18 meseci,
  • Nemogućnost deteta da izvrši jednostavne naloge na uzrastu do 2 godine (npr. Dođi. Donesi. Daj.).

Često je udružen sa poremećajem razvoja ekspresivnog tipa, kao i sa socio-emocionalnim poremećajem, poremećajem pažnje, hiperaktivnošću. Deca koja imaju teži oblik poremećaja receptivnog govora zaostaju u socijalnizaciji sa vršnjacima, a osnovna razlika u odnosnu na poremećaj pervazivnog spektra je to što deca koja imaju disfaziju receptivnog tipa u većini slučajeva imaju reakcije na socijalnu interakciju vršnjaka, razvijenu i maštovitu igru i koriste neverbalnu komunikaciju u govoru. Često se dešava da deca imaju i oštećenje sluha, koje nije uvek primetno.

Kada se govori o tretmanu razvojne disfazije, autori navode da je rana intervencija od posebnog značaja i da bi sa tretmanom trebalo početi što pre (i pre 3. godine!). Naglašavaju važnost razvoja fine motorike, verbalne stimulacije, auditivne percepcije. U jednom istraživanju koje je sprovedeno 80tih godina (da još tada!) istraživači su došli do zaključka (test je sproveden na uzorku od 87 dece) da je optimalan uzrast za početak efikasnog tretmana između 15. i 27. meseca deteta.

Moj savet je da uvek proverite sluh deteta i da ne date da vas ubede da je dete malo za tretman i da čekate do 3. godine.

signature

One thought on “Razvojna disfazija – F80.1 i F80.2

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.