Upoznajte vuka koji nije bio poput drugih vukova, niti je želeo da bude! Naprotiv!
Počinje školska godina. Vučkovi roditelji raduju se što će njihov sin naučiti da zavija, da se tuče i da se usvinji kad jede… što sve, uostalom, rade svi mali vukovi! Vučko, međutim, mašta o jednoj sasvim drugačijoj školi.
Za prijemni ispit u školi za vukove potrebno je pokazati komisiji najgori deo sebe. Odnosno, najbolji. Zavisi od ugla posmatranja. Različit je za vukove i ostale šumske životinje.
Potrebno je umeti potući se. Što više mljackati i umusaviti se dok jedeš, bacajući ostatke na pod. Vređati druge. Kinjiti manje i slabije od sebe. Ma, kinjiti sve oko sebe. Škola za vukove uči male vukove kako da budu nevaspitani, a u vučjem svetu to je veoma cenjena osobina.
Naš Vučko ne želi da bude nevaspitan. Ne želi da se tuče, mljacka, vređa druge. Želi da nauči da piše, kako bi pisao pisma baki i deki s kojima se ne viđa često. Želi da nauči da računa i druge zanimljive stvari o svetu.
Mama Vučinela, tata Vučina i sin Vučko ne dele iste vrednosti na početku priče. Za roditelje, obrazovanje je, nesporno, vrlo važno. Ali vučje obrazovanje. Roditelji svakog vuka oduševljeni su kada vide da je njihovo dete postalo jedan loše odgojen i nevaspitan vuk. Roditelji našeg junaka će biti iskreno razočarani što njihov jedinac nije uspeo da se upiše u školu za vukove.
Sve dok ne počne da im čita slikovnice pred spavanje.
Knjiga za uživanje u dogodovštinama buntovnog vučića, o značaju obrazovanja i lepih manira u životu svakog deteta. Pardon, vuka.
„Škola za vukove” i odlično prihvaćena ranije objavljena „Vuk koji je ispao iz knjige” pripadaju istoj ediciji slikovnica. Deca, uz pomoć vukova koje je kreirao isti ilustrator, Gregoar Mabir, lakše razumeju emotivni rolerkoster i u pravilu saosećaju sa vukom. U slikovnici „Vuk koji je ispao iz knjige” zbog toga što vuka ne žele da prihvate junaci ostalih knjiga i zato što se prema njemu ne ophode uviđavno. Kroz empatiju sa vukom deca upravo usvajaju ispravne obrasce ponašanja, najpre prema drugarima, a onda i prema nepoznatoj osobi u nevolji.
Vuk koji je ispao iz knjige bio je inspirišuć za brojne čitalačko-kreativne radionice s decom.
Čitajući ovu knjigu, čitaoci će:
– uživati u dogodovštinama vuka koji je drugačiji od drugih vukova
– smejati se onome što se uči u vučjoj školi
– moći s odraslima razgovarati o značaju obrazovanja i pravim vrednostima
– shvatiti značaj lepih manira.
O autorki:
Karolin Rok (1975) je francuska autorka dečjih romana i stripova, koja je umalo postala hemičarka. Na poslednjoj godini studija napravila je zaokret u karijeri. Napisala je nekoliko serijala dečjih detektivskih romana i slikovnice za mlađi uzrast.
O ilustratoru:
Gregoar Mabir (1975) završio je kuvarsku školu, ali je shvatio da umesto začinskim špecijama mnogo bolje rukuje olovkom kojom začinjava knjige za mlade, ilustrujući ih.
„U Školi za vukove Karolin Rok i Gregoar Mabir predstavljaju nam priču punu humora i nežnosti”. Kventin Šardom, Consomag
„Požurite do ovog živopisnog albuma, sa divnim ilustracijama, antropomorfizovanim životinjama i malim vučjim herojem”. Žan Luk Klerk
Knjiga je objavljena uz podršku Evropske komisije.

Ovaj Vuk je stravno jedan poseban vuk koga bi trebalo upoznati, te zajedno sa Izdavačkom kućom Propolis books darujemo jednu knjigu “Škola za vukove” nekome od vas. Za učešće u darivanju potrebno je da ostavite jedan komenatar na ovu objavu na stranici Pitajte Defektologa.
Igramo se do subote 27.03.2021.. godine do 20h kada ću slučajnim odabirom izabrati jednog dobitnika. Darivanje je otvoreno za sve koji knjigu mogu da prime na teritoriji Republike Srbije.
Vuk bi bio sjajna veza sa malenim decakom Konstantinom 🙂
Bili bi izuzetno radosni kada bi je citali pred spavanje ili bilo koji deo dana.
Veliki pozdrzv Konstantin i Natalija
Draga Natalija, ukoliko želite da učestvujete u darivanju potrebno je da komentar ostavite ispod objave na Facebook stranici Pitajte defektologa 🙂